Međimurska baština predstavljena na prestižnoj europskoj konferenciji
Čakovečki Muzej Međimurja imao je čast predstaviti hrvatsku kulturnu baštinu na 17. bijenalnoj konferenciji Međunarodnog udruženja etnologa i folklorista (SIEF) koja se održala od 3. do 6. lipnja u Aberdeenu u Škotskoj. Ovaj značajan znanstveni skup, koji je okupio 1100 stručnjaka iz cijele Europe, ovogodišnju temu posvetio je konceptu “nepisanja” – odnosu prema građi koja se prikuplja na terenu, ali o kojoj se do sada nije pisalo.
Kako se usmena predaja pretvara u pisani trag?
Janja Kovač, viša kustosica i voditeljica etnografskih zbirki Muzeja Međimurja, predstavila je zajednički rad s dr. sc. Anđelkom Vlašićem s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku pod naslovom “Odnos između institucija moći i nositelja vještina na primjeru sakupljanja međimurskih narodnih pjesama”.
U svom izlaganju, Kovač je posebno istaknula ulogu Vinka Žganca, poznatog hrvatskog etnomuzikologa, čija je metoda rada s nositeljima tradicije postala primjer dobre prakse:
“Žganec je prikupio oko 12.000 pjesama, ali je objavio samo dio. Njegov odabir bio je subjektivan, ali i prilagoden zahtjevima institucije. Ipak, njegovi zapisi ostali su jasni i korisni i desetljećima kasnije.”
Zašto je ovo važno za Hrvatsku?
Osim što je konferencija bila prilika za razmjenu znanja, Kovač je istaknula kako je sudjelovanje na ovakvim događajima ključno za:
Promociju Muzeja Međimurja i hrvatske nematerijalne baštine (uključujući one upisane na UNESCO-ov popis)
Umrežavanje s međunarodnim stručnjacima
Poticanje novih istraživačkih suradnji
Što je “nepisanje” u etnologiji?
Tema konferencije otvorila je pitanje kako zapisi o tradiciji i kulturi često postaju “kanonizirani”, dok se mnogi aspekti ostaju nezabilježeni. “Nepisanje” može biti alat za kritičko preispitivanje već postojećih zapisa i pružanje glasa onima koji su do sada bili samo predmet istraživanja, a ne sudionici u njihovoj interpretaciji.
Ovo istraživanje dodatno osvjetljava vrijednost međimurskog pjesništva i nužnost njegova očuvanja za buduće generacije.
(Izvor i fotografija: Muzej Međimurja Čakovec)
